Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.

Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa

Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke

Sentare yategetse ko umukuru wa FERWAFA apfungwa iminsi 30

Sentare y’Intango ya Nyarugenge, mu gihugu c’Urwanda yategetse kuri uyu wa gatatu ko umukuru wa FERWAFA, Shema Fabrice Ngoga, apfungwa imisi 30 y’agateganyo, mu gihe amatohoza ku vyaha akekwako abandanya.

Incamake

Amakuru y'ikibiriraho

Chançard Abimana, Didier Bikorimana na Latifa Mutesi

  1. Mwakoze kubana natwe uyu munsi muri iyi gahunda y'amakuru yo mu buryo bw'aka kanya. Ni ah'ejo.

  2. Misiri: Impanuka ya bisi yahitanye abantu 22

    Nibura abantu 22 bapfuye mu mpanuka ya bisi yabereye mu burasirazuba bwa Misiri, nk'uko byatangajwe na Minisiteri y'ubuzima y'icyo gihugu.

    Mu gitondo cyo kuri uyu wa gatatu, abandi 28 bakomerekeye mu mpanuka yabereye ku muhanda uhuza imijyi ya Dahab na Nuweiba, mu ntara y’Amajyepfo ya Sinai.

    Ibitangazamakuru byo muri Misiri no muri Yorodaniya bivuga ko abanya-Yorodaniya bagera ku 10 bashobora kuba bari mu bantu bahitanywe n’iyo mpanuka.

    Kugeza ubu, ntiharamenyekana icyateye iyo mpanuka.

    Ako gace kabereyemo impanuka ni kamwe mu hantu hakunzwe cyane n'abakerarugendo bo hirya no hino ku isi. Ntabwo haramenyekana neza umubare w'abagenzi bose bari muri iyo bisi igihe impanuka yabaga.

    Mu itangazo ryashyizwe ahagaragara, Minisiteri y'ubuzima ya Misiri yavuze ko abakomeretse bose bari kuvurirwa mu bitaro bitatu bitandukanye.

    Impanuka zo mu muhanda zikomeje kuba ikibazo gikomeye muri Misiri. Abategetsi bavuga ko mu mwaka wa 2025 honyine, abantu hafi 6,000 bapfuye bazize impanuka zo mu muhanda.

    Izindi nkuru wasoma:

  3. Uganda yise peteroli yayo idatunganyije “Isaro riryohereye”, mbere yo gutangira kuyicuruza

    Kuri uyu wa gatatu, Uganda yatangaje izina rya peteroli yayo idatunganyije, ivanze iva mu bice bitandukanye, ari ryo “Pearl Sweet”( Isaro riryohereye). Ibi ni intambwe ikomeye mu gihe icyo gihugu cyo muri Afurika y’iburasirazuba giteganya gutangira gucukura no kugurisha peteroli ku rwego rw’ubucuruzi mu mpera z'uyu mwaka nkuko bitangazwa n’ibiro ntaramakuru Reuters.

    Uganda yavumbuye ububiko bwa peteroli bushobora gucuruzwa mu myaka igera kuri 20 ishize, mu kibaya cya Albertine Rift Basin kiri hafi y'umupaka wayo na Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC).

    Icyakora, gutangira kuyibyaza umusaruro byagiye bitinda inshuro nyinshi kubera ibibazo by'ibikorwaremezo bikenewe ndetse n'amakimbirane hagati ya leta n'amasosiyete mpuzamahanga ya peteroli ku bijyanye n'igenamigambi ry'imishinga yo kuyitunganya.

    Perezida Yoweri Museveni ni we watangaje iri zina mu muhango wabereye mu karere ka Kikuube, nko mu birometero 250 mu burengerazuba bw'umurwa mukuru Kampala.

    Museveni yavuze ko ijambo “Sweet” risobanura ko iyo peteroli ifite sulfur nkeya, mu gihe “Pearl” rikomoka ku izina Uganda ikunze kwitwa, ari ryo “Isaro rya Afurika”. Iri zina ryamamajwe cyane n’uwahoze ari Minisitiri w’intebe w’Ubwongereza, Winston Churchill.

    Nyuma yo gutangaza iryo zina, ibigo biri guteza imbere ibyo birombe bya peteroli bizatangira gushaka amasoko mu nganda zitandukanye zitunganya peteroli, gukusanya amakuru ku isoko, ndetse no kugirana ibiganiro by’ubucuruzi n’abashobora kuyigura, nk’uko UNOC, ikigo cya Leta gishinzwe peteroli, cyabitangaje.

    Uganda ifite ububiko bwa peteroli bushobora kubyazwa umusaruro bukagera ku tugunguru miliyari 1.65, kandi biteganyijwe ko umusaruro uzagera ku rwego rwo hejuru rw’utugunguru 230,000 ku munsi mu gihe ibikorwa byose bizaba byatangiye nk'uko byateganyijwe.

    Izindi nkuru wasoma:

  4. Sentare yategetse ko umukuru wa FERWAFA apfungwa iminsi 30

    Sentare y’Intango ya Nyarugenge, mu gihugu c’Urwanda yategetse kuri uyu wa gatatu ko umukuru wa FERWAFA, Shema Fabrice Ngoga, apfungwa imisi 30 y’agateganyo, mu gihe amatohoza ku vyaha akekwako abandanya.

    Shema, yari amaze umwaka umwe arongoye ishirahamwe ry’umupira w’amaguru mu Rwanda, akurikiranwe ku vyaha vyo gutanga sheke zitagira amafaranga kuri konte no kwiha ikintu c’uwundi biciye mu kubesha.

    Sentare yavuze ko ivyavuye mu matohoza bihagije kugira Shema akekwe kuri ivyo vyaha. Akurikiranwe ku masheke abiri, imwe y’amadolari y’Abanyamerika 400.000, iyindi na yo y’amadolari 200.000.

    Ayo masheke yatanzwe mu masezerano yari ayarenga umuliyoni umwe w’ama euroo, hagati ya Africa Medical Supply, ishirahamwe rya Shema ridandaza ibikoresho vyo kwa muganga, na ABZL International General Trading LLC yo muri Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu.

    Shema yemera ko yatanze ayo masheke, ariko akavuga ko yari ingwati kandi ko ata matariki yari yanditseko. Yagiriza uwamwitwariye kuyuzuza nabi, guhindura amatariki no kwandikako konte yo muri Amerika.

    Sentare ntiyemeye izo nsiguro, yibaza igituma Shema atigeze yitwarira ivyo avuga ko ari uguhindura inyandiko.

    Shema, umushingwamanza wiwe n’umushikirizamanza ntibari muri sentare igihe ingingo yasomwa.

  5. RDC: Mu gihe amashuri yongeye gufungura, Congo yahagaritse gahunda yo kwigira kure mu duce twibasiwe cyane na Ebola

    Amashuri yongeye gufungurwa muri iki cyumweru mu bice bya Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC) byibasiwe cyane n’icyorezo cya Ebola, nyuma y'aho ubutegetsi busanze ingaruka zo guhagarika amashuri no kwigishiriza abana kure zishobora kuba mbi (abana ntibige neza) kurusha ibyago byo kwandura, nk'uko umwe mu bategetsi yabitangarije ibiro ntaramakuru Reuters.

    Imibare yashyizwe ahagaragara kuri uyu wa gatatu igaragaza ko abamaze kwicwa n’iki cyorezo barenga 3,000. Ni cyo cyorezo cya Ebola cyahitanye abantu benshi kurusha ibindi byose byigeze kuba muri Congo. Abandura Ebola bamaze kuboneka mu ntara esheshatu, kandi 48.6% by’abanduye barapfa.

    Inyandiko ya Minisiteri y’uburezi yabonywe na Reuters muri iki cyumweru igaragaza ko amashuri arenga 1,000 yo mu ntara ya Ituri ari mu duce tw'ahantu hari ibyago byinshi byo kwandura Ebola cyangwa ahari abantu bakomeje kuyandura.

    Amabwiriza yari yatanzwe na minisiteri y'uburezi ku itariki ya 19 Kanama (8) yavugaga ko amashuri ari muri utwo duce agomba guhagarika amasomo afatirwa mu ishuri, akayasimbuza uburyo bwo “kwigira kure”. Byari gukorwa hifashishijwe impapuro z'imyitozo zihabwa abanyeshuri buri byumweru bibiri, hamwe na gahunda z'amasomo zinyuzwa kuri radiyo na televiziyo.

    Ariko umukozi wa minisiteri y’uburezi yavuze ko amashuri yo muri Ituri yongeye gufungura nk’uko bisanzwe muri iki cyumweru.

    Yagize ati: “Leta yongeye gusuzuma umwanzuro yari yafashe mbere, nyuma y'ubusabe bw'abategetsi b'intara, bagaragaje ko abanyeshuri batuye no mu duce twibasiwe na Ebola badakwiye gusigara inyuma mu masomo ugereranyije n'abandi banyeshuri.

    Yakomeje avuga ko “Niharamuka habonetse umuntu wanduye Ebola, tuzahita dufunga amashuri tugashyira mu bikorwa gahunda yo kwigishiriza kure. Ariko kugeza ubu nta mpamvu iradusaba gufata icyo cyemezo.”

    Amashuri yanongeye gufungurwa mu bice by'intara za Kivu y'Amajyaruguru na Kivu y'Amajyepfo bigenzurwa n'umutwe w’inyeshyamba wa AFC/M23, ushyigikiwe n'u Rwanda. Ibintu u Rwanda rwakomeje guhakana.

    Amashuri yongeye gufungurwa muri ibi bice nk'uko Congo ibivuga, nyuma y'ibitero byihuse uwo mutwe wagabye umwaka ushize.

    Abategetsi bavuga ko ku mashuri hashyizweho ingamba zo kwirinda Ebola, zirimo, gukaraba intoki ndetse no gusiga intera hagati mu ishuri.

    Izindi nkuru wasoma:

  6. Iran ivuga ko igitero cyagabwe n’Amerika mu birori by’ubukwe ari “icyaha cy’intambara”

    Umuvugizi wa Minisiteri y'ububanyi n'amahanga ya Iran, Esmaeil Baqaei, yatangaje ko imirwano ikomeje hagati ya Iran na Leta Zunze Ubumwe z’Amerika ari "intambara itemewe kandi yatangijwe ku bushake".

    Mu butumwa yashyize ku rubuga rwa X, Baqaei yasangije amashusho agaragaza ibyangiritse nyuma y'igitero bivugwa ko cyagabwe n'Amerika ku nzu yari kuberamo ubukwe.

    Yavuze ko ayo mashusho agaragaza ukuri ku ntambara itemewe Amerika irimo kurwana na Iran kwagaragaye mu ijoro ryakeye.”

    Mu bundi butumwa, yongeyeho ko iyo videwo yerekana "isura nyakuri y'icyaha cy'intambara."

    Umuryango utabara imbabare muri Iran, Iranian Red Crescent, watangaje ko abantu bane bari mu birori by'ubukwe, harimo n'umwana, bapfuye nyuma y'uko ibisigazwa by'igisasu byaturutse kuri misile y'Amerika biguye ku nzu iri mu majyepfo ya Iran.

    Gusa, igisirikare cy'Amerika cyavuze ko cyamenye amakuru y’icyo gitero, ariko kivuga ko kitajya kigaba ibitero ku basivili.

    Izindi nkuru wasoma:

  7. Guinea-Bissau: Abaturage batoye Itegekonshinga rishya ryongera ububasha bwa Perezida

    Abaturage ba Guinea-Bissau batoye, bemeza Itegekonshinga rishya, riha Perezida ububasha bwagutse, mu gihe igihugu kitegurira amatora rusange ateganyijwe kuba nyuma y'uyu mwaka.

    Iyi referandumu yateguwe n'ubutegetsi bwa gisirikare bwafashe ubutegetsi mu Ugushyingo (11) umwaka ushize, nyuma y’amatora yateje impaka.

    Itegekonshinga rishya riha Perezida ububasha bwo gushyiraho no kuvanaho Minisitiri w’intebe n’abagize Guverinoma, ndetse no gushyiraho cyangwa gukuraho Minisiteri. Perezida kandi ashobora gusesa Inteko Ishinga amategeko mu gihe habaye ikibazo gikomeye cya politiki.

    Ishyaka rikuru ritavuga rumwe n’ubutegetsi ryahisemo kutitabira aya matora ya referandumu, rivuga ko yabaye mu buryo budatanga icyizere gihagije ku rwego rwa politiki n’inzego z'igihugu, ndetse ko ashobora guhungabanya urugendo rwo gusubiza igihugu ku miyoborere ishingiye kuri demokarasi.

    Guinea-Bissau ni kimwe mu bihugu bikennye cyane ku isi. Kuva cyabona ubwigenge kigatandukana na Porutugali mu 1974, igihugu cyahuye n'igeragezwa ryo guhirika ubutegetsi nibura inshuro icyenda.

    Izindi nkuru wasoma:

  8. Tshisekedi na Netanyahu biyemeje gushimangira umubano mu by'umutekano n'ubukungu

    Perezida Félix Tshisekedi wa Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC) na Minisitiri w'intebe wa Israel Benjamin Netanyahu biyemeje gushimangira umubano mu by'umutekano n'ubukungu hagati y'ibihugu byombi, nkuko impande zombi zabitangaje mu ruzinduko Perezida wa DRC yatangiyeyo ku wa mbere.

    Ibiro bya Perezida Tshisekedi byatangaje ku mbuga nkoranyambaga ko yanagiranye ibiganiro na Perezida wa Israel Isaac Herzog, bigamije gushimangira umubano wa dipolomasi n'ubufatanye mu nzego zinyuranye.

    Inkuru irambuye hano

    Izindi nkuru wasoma:

  9. Umuyobozi w'agateganyo wa kompanyi y'indege ya Kenya yeguye

    Umuyobozi w’agateganyo wa kompanyi y’indege ya Kenya (Kenya Airways) akaba n’umuboyozi nshingwabikorwa wayo, George Kamal, yeguye, nyuma y’igihe kitageze ku mezi icyenda atangiye ako kazi.

    Kenya Airways yatangaje ko Habil Waswani, wari umunyamabanga wayo n’umuyobozi ushinzwe serivisi zo mu rwego rw’amategeko, ari we umusimbuye mu gihe cy’inzibacyuho.

    Itangazo rya Kenya Airways ryo ku wa kabiri rivuga ko Kamal yeguye "ku mpamvu ze bwite".

    Kamal azakomeza gukora muri kompanyi ya Kenya Airways mu gihe cy’inzibacyuho, nyuma ave muri iyo kompanyi mu mpera y’uku kwezi.

    Yeguye nyuma yuko abakozi bo mu rwego rwo gutwara abagenzi mu ndege bo muri Kenya bahagaritse imyigaragambyo yari yahungabanyije ingendo zinyura ku kibuga mpuzamahanga cy’indege gikuru cyo muri Kenya cya Jomo Kenyatta, kiri i Nairobi, no ku bindi bibuga by’indege.

    Izindi nkuru wasoma:

  10. Zelensky avuga ko indege zikwiye kwirinda guca mu kirere cy'Uburusiya mu gihe Ukraine yakajije umurego mu bitero bya 'drone'

    Perezida wa Ukraine yabwiye kompanyi z'indege ko ikirere cy'Uburusiya kigiye "gufunga neza" mu gihe igihugu cye cyakajije umurego mu bitero by'indege nto z'intambara zitajyamo umupilote (drone).

    Perezida Volodymyr Zelensky yagize ati: "Turashaka kuburira buri kompanyi y'indege ikoresha ikirere cy'Uburusiya, buri kompanyi y'ubwishingizi, buri muntu ugikoresha ibibuga by'indege by'ingenzi by'Uburusiya: ikirere cy'Uburusiya kirimo guhinduka akaga mu buryo bwuzuye."

    Nyinshi muri kompanyi z'indege zitwara abagenzi zo mu burengerazuba bw'isi (Uburayi n'Amerika) ntizigikorera ingendo hejuru y'Uburusiya, nk'ingaruka yavuye ku gitero cy'Uburusiya kuri Ukraine gikomeje, ariko kompanyi z'indege zo mu bihugu nk'Ubushinwa ziracyahanyura.

    Inkuru irambuye hano

    Izindi nkuru wasoma:

  11. Iran yateye ibigo by'Amerika mu Burasirazuba bwo Hagati nyuma y'amakuru ko igitero cy'Amerika cyishe bane mu bukwe

    Iran yagabye ibitero bya misile n’iby’indege nto z’intambara zitajyamo umupilote (drone) ku hantu hari ibikorwa by’Amerika muri Jordan, Kuwait, Iraq na Bahrain, nyuma yuko ku wa kabiri ingabo z’Amerika zisubukuye ibitero kuri Iran.

    Umuryango utabara imbabare wa Croissant-Rouge, ishami ryawo ryo muri Iran, wavuze ko igitero cya misile cy’Amerika cyishe abantu bane, barimo umwana, ubwo ibisigazwa by’ibyuma bivuye kuri misile byituraga ku rugo rwari ruri kuberamo ibirori by’ubukwe i Sirik mu majyepfo ya Iran.

    Wongeyeho ko abantu barenga 50 bakomeretse.

    Ingabo z'Amerika zavuze ko zizi ayo makuru ariko ko zitajya na rimwe zirasa ku basivile.

    Bimwe mu biro bikuru by’ingabo z’Amerika (CENTCOM) byavuze ko ibyo bitero kuri Iran bikurikiye “ibitero biherutse kugeragezwa” n’umutwe wihariye wo mu ngabo za Iran (IRGC) ku mato y’ubucuruzi mu Muhora wa Hormuz.

    Umutwe wa IRGC wavuze ko Amerika “izicuza” ibyo bitero. Kugeza mu gitondo cyo ku wa gatatu, uwo mutwe wari wamaze kohereza urukurikirane rwa misile zo mu bwoko bwa ‘ballistic’ ku kigo cy’abasirikare b’aba ‘Marine’ (barwanira mu mazi no ku butaka) cy’i Aqaba muri Jordan, mu kwihorera kuri icyo gitero cy’Amerika cy’i Sirik, nkuko bitangazwa n’ibiro ntaramakuru Tasnim byo muri Iran bigenzurwa na leta mu buryo bw’igice.

    Ingabo za Jordan zavuze ko zasamye misile ‘ballistic’ 13, 10 muri zo zikaba zashenywe, mu gihe eshatu zaguye mu duce twitaruye. Nta bantu bishwe cyangwa bakomerekejwe n'icyo gitero cya Iran.

    Mu yandi makuru, ingabo za Kuwait (Koweït) zavuze ko ubwirinzi bwazo bw’ikirere bwari burimo gusubiza ku bitero bya misile bya Iran mu gitondo cyo ku wa gatatu.

    Ibiturika byinshi byanatangajwe muri Bahrain nyuma y’ibitero bya Iran, nkuko bitangazwa n’ibitangazamakuru bya leta ya Iran.

    Ubwo ibitero by’Amerika byatangazwaga ku wa kabiri nyuma ya saa sita z’amanywa, Perezida w’Amerika Donald Trump yaburiye ko Iran izakubitwa nanone "cyane kandi ku kigero cyo hejuru cyane" niramuka yihoreye.

    Nyuma y'igihe kigera hafi ku kwezi nta bitero igaba kuri Iran, Amerika yasubukuye ibitero kuri Iran mbere yaho muri iki cyumweru, ubwo ingabo z'Amerika zarasaga ku ntwaro ebyiri zohereza rokete zakoreshwaga mu gutega ibisasu bya mine mu Muhora wa Hormuz.

    Icyo gihe, Iran yihoreye irasa misile ku bibuga by’indege bya gisirikare by’Amerika muri Jordan ndetse yohereza 'drone' kuri Emira Zunze Ubumwe z’Abarabu.

    Amerika na Israel byagabye ibitero byinshi kuri Iran ku itariki ya 28 Gashyantare (2) uyu mwaka. Iran yasubije igaba ibitero kuri Israel, ku bigo bya gisirikare by’Amerika byo mu Kigobe cy’Abarabu, ndetse urebye yafunze Umuhora wa Hormuz ibuza amato kuhanyura.

    Izindi nkuru wasoma:

  12. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'aka kanya.