Rezultati izbora 2026: Apsolutna većina Studentske liste u Skupštini Srbije

pristalice studentske liste slave, izbori u srbiji
Potpis ispod fotografije, Slavlje pristalica Studentske liste ispred Skupštine Srbije
    • Autor, Predrag Vujić
    • Funkcija, BBC News na srpskom
  • Objavljeno
  • Vreme čitanja: 6 min

Studentska lista odnela je veliku pobedu na prevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji, osvojivši više od polovine glasova izašlih, što znači da je posle 14 godina završena neprikosnovena vladavina Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).

Lista nastala iz masovnih studentskih protesta izazvanih novosadskom tragedijom pre dve godine osvojila je 53,01 odsto glasova (2.354.417), podaci su glavnog izbornog organa sa svih biračkih mesta.

Koalicija oko do sada vladajuće stranke „Ujedinjena Srbija" osvojila je 38,98 odsto glasova (1.731.323), prema podacima Republičke izborne komisije (RIK).

Studentska lista dobila je oko 600.000 glasova više od Vučićeve koalicije.

Od ukupno 250 poslaničkih mesta u Skupštini Srbije, Studentska lista imaće apsolutnu većinu, odnosno 140 mandata, a koalicija oko SNS 103, prema konačnim podacima RIK-a.

Posle ponovljenog glasanja na 53 biračkih mesta širom zemlje 1. novembra, jedina izmena u odnosu na 25. oktobar je da u skupštinu ulazi i lista koju je predvodio Usame Zukorlić.

Zukorlićeva stranka, koja je bila partner SNS-u (Zukorlić je bio ministar bez portfelja), imaće jedan mandat, što znači da će sve tri liste iz Sandžaka biti u novom sazivu Skupštine Srbije.

Ipak, na poslednjoj sednici RIK-a 5. novembra Zukorlićevoj stranci je potvrđen poslanički mandat, a slučaju u Aleksincu istraživaće pravosudni organi.

Ko je još ušao u novi saziv Skupštine Srbije?

Obeležje prevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji bila je i velika izlaznost - skoro 70 odsto, što je rekordno u poslednjih 20 godina.

Pravo glasa imalo je 6.451.292 ljudi.

Na izbore je izašlo 4.444.310, a broj birača koji su glasali je 4.441.636.

Broj važećih listića bio je 4.385.065. a broj nevažećih 56.571 (odnosno 1,27 odsto).

Trećina glasača, odnosno 31 odsto nije glasalo.

Od 18 učesnika izbora, osim Studentske liste i koalicije oko SNS-a, u parlament je ušlo još pet manjinskih lista.

To su:

  • Savez vojvođanskih Mađara sa 35.461 glas, što je 0,8 odsto - dva mandata;
  • Koalicija albanskih stranaka sa 27.673 glasa ili 0,62 odsto - dva mandata;
  • Lista Rasim Ljajić - Ljudski sa 20.638 glasova, odnosno 0,46 odsto - jedan mandat.
  • Stranka demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina sa 12.596 glasova, odnosno 0,28 odsto - jedan mandat;
  • Usame Zukorlić - Pokret za ujedinjenje sa 12.440 glasova ili 0,28 odsto - jedan mandat.

Izvor: RIK

Podsetite se rezultata parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. godine - OVDE.

Rokovi za konstituisanje Skupštine Srbije

Na osnovu izveštaja RIK-a o sprovedenim izborima, mandati poslanika se potvrđuju na prvoj sednici skupštine.

Sednicu saziva predsednik skupštine iz prethodnog saziva - u ovom slučaju Ana Brnabić - a sednica mora da bude održana najkasnije 30 dana od dana proglašenja rezultata izbora.

Potvrđivanjem mandata najmanje dve trećine poslanika konstituisan je nov saziv skupštine, čime prestaje mandat prethodnog saziva parlamenta.

Rok za formiranje nove Vlade Srbije je 90 dana od formiranja skupštine.

Kako je Zukorlićeva stranka ušla u skupštinu?

usame zukorlić
Potpis ispod fotografije, Usame Zukorlić, lider Stranke pravde i pomirenja

Organizacija Crta je objavila da su njeni posmatrači na ponovljenom glasanju 1. novembra zabeležili neke nepravilnosti, poput kupovine glasova u korist Zukorlićeve stranke na biračkom mestu u Aleksincu, grada u jugoistočnoj Srbiji, u čijem širem području živi oko 43.000 ljudi.

Prema popisu iz 2022. godine, u Aleksincu u ogromnoj većini žive Srbi, a samo osam ljudi su se izjasnili kao Bošnjaci.

Zukorlićeva stranka je u Aleksincu ukupno dobila 71 glas, lista 'Rasim Ljajić - Ljudski' 22 glasa, a lista Sandžačka demokratska akcija (SDA) Sulejmanja Ugljanina samo jedan glas, podaci su Republičke izborne komisije od 2. novembra.

Na biračkom mestu broj 74 u Aleksincu, na kojem je ponovljeno glasanje, Zukorlićeva stranka 25. oktobra nije dobila nijedan glas, pokazuje zapisnik.

Ni SDA Sandžaka nije dobila nijedan glas, dok je samo jedan glasač zaokružio listu Rasim Ljajić - Ljudski.

Na ponovljenom glasanju 1. novembra, Zukorlićeva stranka je na tom biračkom mestu dobila 53 glasa, a ostale dve liste Bošnjaka nijedan.

Osim Zukorlićeve stranke, na ponovljenim izborima, glasove su dobili još samo lista oko SNS-a (109), Studentska lista (61) i Socijalistička partija Srbije jedan glas, pokazuje zapisnik sa biračkog mesta u Aleksincu.

Aleksinac je udaljen 220 kilometara od Novog Pazara, grada u kojem je sedište Zukorlićeve stranke, a nije poznato da je Zukorlić bilo kada u predizbornoj kampanji posetio Aleksinac.

Na sajtu stranke 29. oktobra je objavljen poziv biračima da 1. novembra glasaju na ponovljenim izborima na biračkom mestu 81, u naselju Ukras, da glasaju za SSP.

Na ponovljenom glasanju na biračkom mestu broj 81 u Novom Pazaru, najviše glasova osvojila je lista Rasim Ljajić - Ljudski - 214, SDA Sandžaka četiri manje, dok je Zukorlićeva Stranka pravde i pomirenja (SPP) dobila 176 glasova.

Na još nekim mestima, poput Loznice i Pirota, Zukorlićeva stranka je na ponovljenim izborima dobila glasove (26 i 17), iako 25. oktobra nije imala nijedan.

Šta su rekli iz Zukorlićeve stranke za BBC na srpskom o ovim slučajevima pročitajte u posebnom tekstu - OVDE.

Koliko su glasova osvojile ostale stranke?

Socijalistička partija Srbije (SPS), koja je od 1990-ih, uz kraće prekide, stalno bila u vlasti, prvi put neće biti u parlamentu, osvojivši tek 94.776 glasova, odnosno 2,13 odsto.

To je najlošiji rezultat stranke od njenog osnivanja.

U skupštini neće biti dosadašnje opozicione parlamentarne stranke - Nove Demokratske stranke Srbije (DSS), čiji je lider Miloš Jovanović ponudio ostavku posle neuspeha.

Koalicija koju je predvodio Jovanovića osvojila 39.503 glasa, odnosno 0,89 odsto, što je nula mandata.

U novi saziv republičke skupštine neće ući ni opoziciona koalicija „Evropska Srbija" koja je u kampanji zagovarala jasan put zemlje u Evropsku uniju i uvođenje sankcija Rusiji, prema procenama izbornih rezultata posmatračke organizacije CRTA-e.

Koaliciju, koju su činile do sada parlamentarne Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, stranka Srbija centar (SRCE) Zdravka Ponoša, bivšeg vojnog komandanta Srbije, i pokret Solidarnost Gorana Ješića, osvojila je 12.570 glasova, odnosno 0,28 odsto.

Ostale stranke/liste:

  • Lista Bogoljub Karić - Pokret snaga Srbije - BK osvojila je 20.045 glasova, odnosno 0,45 odsto, nula mandata;
  • Ruska stranka Srbija u BRIKS-u: Slobodan Nikolić 6.503 glasa ili 0,15 odsto, nula mandata;
  • Lista Stranka rusko-srpskog jedinstva - Rusi i Srbi braća zauvek osvojila je 4.286 glasova, što je 0,10 odsto i nula mandata;
  • Lista Vladimir Gajić - Alternativa za Srbiju - Narodna stranka, Bunt, Pravo Srbija, Bunt 3.705 glasova, odnosno 0,08 odsto:
  • Lista Majka Srbija - Gruda osvojila je 3.234 glasova, odnosno 0,07 odsto, nula mandata.
  • Liberalno zelena stranka - Za slobodnu i čistiju Srbiju osvojila je 2.686 glasova, odnosno 0,06 odsto, što je nula mandata.
  • Lista Biram pravdu-biram budućnost - koalicija - Snaga prof. dr Ferid Bulić, Vasilios Provelegios, Stranka budućnosti i razvoja - Građanska stranka Grka Srbije osvojila je 1.187 glasova, odnosno 0,03 odsto, nula mandata;
  • Lista Ćale, ovo je za tebe - Petar Đurić - Premijer Srbije osvojila je 2.022 glasa, odnosno 0,05 odsto što je nula mandata.

Kako je Vučić priznao poraz?

Cela Srbija je zastala 25. oktobra oko 21.30 sat kada se Aleksandar Vučić pojavio za govornicom u izbornom štabu SNS-a u Novom Beogradu.

„Nemamo još kompletne rezultate, ali jasno je da smo izgubili ove izbore“, rekao je Vučić, čestitajući protivnicima na pobedi.

Minut, dva kasnije, u gradovima i mestima širom Srbije nastalo je veliko slavlje pristalica Studentske liste.

Pobednicima izbora čestitali su Vašington, Moskva, Kijev i Brisel.

Studentski pokret je formiran pre manje od dve godine kao odgovor na tragedijuna železničkoj stanici za koju se krivi korupcija i nemar.

Od 2012, otkako je Srpska napredna stranka došla na vlast, Vučić je bio predsednik vlade i predsednik države u dva mandata i sada je prevodio listu naprednjaka sa ciljem da se vrati na premijersko mesto posle osam godina.

Raspisao je vanredne izbore posle skoro dve godine protesta izazvanih urušavanjem nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi, a još jedna žena teško povređena.

Poseban tekst o poginulima na Železničkoj stanici u Novom Sadu pročitajte OVDE.

Do kraja godine, Srbiju očekuju i predsednički izbori.

Prema zakonu i rokovima, predsednički izbori najkasnije treba da budu održani 27. decembra.

Grafike: Teodora Ćurčić

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk