Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.

Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa

Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke

Uburusiya buvuga ko bwarasiye hejuru drone zirenga 500, mu gihe Ukraine ivuga ko yarashe drone 90 kuri 112 zari zoherejwe n’Uburusiya

Uburusiya bwatangaje ko mu ijoro ryakeye bwahanuye drones 553 za Ukraine, mu gihe ingabo zirwanira mu kirere za Ukraine na zo zavuze ko Uburusiya bwohereje drones 112 muri iryo joro, 90 muri zo zikaba zahanuwe.

Incamake

Amakuru y'ikibiriraho

Bernard Bankukira, Didier Bikorimana na Latifa Mutesi

  1. Mwakoze kubana natwe uyu munsi no muri iki cyumweru muri iyi gahunda y'amakuru yo mu buryo bw'aka kanya. Ni aho ku wa mbere muri gahunda nk'iyi nanone.

  2. Imvura 'itari bwigere ibaho' yishe abantu umunani mu Buyapani

    Abantu nibura umunani bapfuye ubwo imvura nyinshi mu buryo butari bwarigeze bubaho yayogozaga uburasirazuba bw’Ubuyapani ndetse igatuma abantu babarirwa mu bihumbi bahera mu gihirahiro ku kibuga mpuzamahanga cy’indege cya Narita kiri mu murwa mukuru Tokyo.

    Iyo mvura, abategetsi bavuga ko “itigeze ibaho” mbere, yatumye umuriro w’amashanyarazi ubura mu ngo zirenga 20,000 muri perefegitura (mu ntara) ya Chiba.

    Ku wa kane, abategetsi baho baburiye ko hari ibyago byo ku kigero cya gatanu, ari na cyo cyo hejuru cyane. Mu gitondo cyo ku wa gatanu, icyo kigero cyagabanyijwe gishyirwa kuri kane, ariko abategetsi bakomeje kuburira ko hari ibyago byuko habaho inkangu n’imyuzure.

    Iyo mvura nyinshi iguye nyuma y’urukurikirane rw’imiyaga ikaze yahushye mu Buyapani no mu bihugu bihana imbibi na bwo muri iki cyumweru. Abashinzwe iteganyagihe baburiye ko bateganya ko hagiye kuba igihe cy’imiyaga ikaze mu buryo budasanzwe.

    Biteganyijwe ko iyo mvura ihita ku mugoroba wo ku wa gatanu.

    Izindi nkuru wasoma:

  3. Akanama k'amatora ka Zambia kasubukuye ibarura ry'amajwi

    Akanama k’amatora ka Zambia kasubukuye ibarura ry’amajwi n’itangazwa ry'ibyavuye mu matora rusange, kavuga ko inkeke ku mutekano yakuweho.

    Mbere yaho ku wa gatanu, ako kanama kari kahagaritse ibarura ry’amajwi yo mu matora ya perezida, ay’abadepite n’ayo mu nzego z’ibanze yabaye ku wa kane kubera ibitero bivugwa ko byagabwe ku bakozi b’amatora.

    Kari kongeyeho ko igikorwa cyo kubarura amajwi gihagaritswe ako kanya, mu gihe kavugaga ko gahangayikishijwe n’amakuru y’urugomo “rwatumye habaho ubujura bw’impapuro z’itora mu dusanduku tw’itora”.

    Perezida wa Zambia Hakainde Hichilema arimo gushaka manda ya kabiri y’imyaka itanu. Brian Mundubile ni we mukandida ukomeye muri 13 bahatanye na Hichilema.

    Mbere, akanama k’amatora kari kihaye intego yo gutangaza ibyavuye mu matora bitarenze ku cyumweru.

    Mu makuru mashya katangaje ku wa gatanu, akanama k’amatora katangaje ko icyiciro cya mbere cy’ibyavuye mu matora byitezwe gutangazwa ku wa gatanu saa yine z’ijoro (22:00) ku isaha yo muri Zambia, ari na yo saha yo mu Rwanda no mu Burundi.

    Kubarura amajwi byari byahise bitangira ubwo ibiro by’itora byari bigifunga ku wa kane ariko ibyavuye mu matora ntibyari byagatangazwa ubwo guhagarika ibarura ry’amajwi kwatangiraga.

    Mu itangazo kari katangaje mbere ku wa gatanu, akanama k’amatora kari kavuze ko mu masaha atarenze 24 ari imbere kazasuzuma icyo cyemezo cyo guhagarika ibarura ry’amajwi.

    Mbere y’amasaha ngo gatangaze iryo tangazo, Mundubile yavuze ko afite “uguhangayika gukomeye cyane” gutewe n’itinzwa ryo gutangaza ibyavuye mu matora ya perezida, aburira ko iryo tinzwa rishobora gutuma habaho uburyo bwo kwivanga mu byavuye mu matora cyangwa kubigoreka.

    Izindi nkuru wasoma:

  4. Abafatanyabikorwa mpuzamakungu basaba RDC n’Urwanda kwihutisha ishirwa mu ngiro ry’amasezerano y’amahoro

    Abasanzwe bafasha mu mugambi wo kugarukana amahoro mu karere k’Ibiyaga Binini basaba Repubulika ya Demokarasi ya Congo (RDC) n’Urwanda kwihutisha gushira mu ngiro ivyo biyemeje mu masezerano y’amahoro, mu gihe utwigoro tubandanya, mu ntumbero yo kugarukana ituze no gutorera umuti ikibazo c’imirwi yitwaje ibirwanisho iri mu buseruko bwa Congo.

    Aka kamo kavuye mu nama igira gatandatu y’Urwego Ruhuriweko mu vy’Umutekano n’uguhuza ibikorwa (JSCM), rukurikirana ishirwa mu ngiro ry’amasezerano y’amahoro hagati ya Congo n’Urwanda. Yahuje abaserukira ivyo bihugu hamwe n’abaserukira Reta Zunze Ubumwe za Amerika, Qatar, Togo (nk’umuhuza wa Afrika) hamwe n’urwego rurongoye Ubumwe bwa Afrika.

    Muri iyo nama yabereye i Genève mu Buswise, ku wa 12 na 13 uku kwezi kwa munani, RDC n’Urwanda vyumvikanye kubandanya imigambi ibiri ifise intego yo gukomeza gukurikirana no kugenzura ishirwa mu ngiro ry’amasezerano ya Washington.

    Abitabiriye iyo nama kandi barihweje umugambi wa RDC wo kwaka ibirwanisho no gusubiza mu buzima busanzwe abarwanyi ba FDLR.

    Intambwe igezweko mu gushira mu ngiro amasezerano ya Washington irashimwa kandi n’umugwi b’ibihugu vya Buraya na Amerika ukurikiranira hafi akarere k’Ibiyaga Binini (ICG).

    Mw’itangazo wasohoye, uwo mugwi - urimwo Reta Zunze Ubumwe za Amerika, Ububirigi, Canada, Danemark, Ishirahamwe rya Buraya, Ubufaransa, Ubudagi, Ubuhorandi, Ubuswise, Suède n’Ubwongereza - wakiriye neza amasezerano yashizweko umukono ku wa 28 Mukakaro (7) n’umugwi w'inyeshamba wa FDLR (Forces Démocratiques pour la Libération du Rwanda), wemeye ingingo yo kwakwa ibirwanisho, gusubizwa mu buzima busanzwe no kwegeranirizwa hamwe.

    ICG, usaba abategetsi ba Congo gushiraho integuro yumvikana hamwe n’ikirangamisi gitomoye vyo gusambura burundu FDLR, hakurikijwe amasezerano y’amahoro asanzweho.

    Uwo mugwi ushimangirako ubutegetsi bwa Kinshasa bukwiye gusigura neza ingene abazoba bakoze ivyaha bazobibazwa, kandi bugakorana cane n’Ubutumwa bwa ONU bwarungitswe guhagararira amahoro muri Congo (MONUSCO). Wibutsa ko gukorana mu nzira iyo ari yo yose n’abarwanyi ba FDLR kutajanye n’ivyo RDC yiyemeje mu masezerano ya Washington.

    Ayandi makuru ushobora gusoma:

  5. Uburusiya buvuga ko bwakoroye amadrone arenga 500 ya Ukraine

    Uburusiya bwatangaje ko mw’ijoro ryakeye bwakoroye indege zitajamwo abadereva (drone) 553 za Ukraine, kuva isaha zibiri z’umugoroba w’ejo gushika isaha zibiri zo mu gitondo co kuri uno wa gatanu.

    Nk’uko ubushikiranganji bw’ukwivuna abansi bw’Uburusiya bwabivuze, aya madrone zasamburiwe mu kirere c’intara 18 z’Uburusiya, mu karere ka Crimée/Crimea hamwe no hejuru y’Ikiyaga Cirabura n’Ikiyaga ca Azov.

    Ni inyuma y’uko Buramatari w’intara ya Leningrad, Alexander Drozdenko, atangaje ko iyo ntara yari yatewe bikomeye. Yari yamenyesheje ko ama-drone 54 yakorowe muri iyo ntara, kandi ko hari n’umuriro wadutse ku kivuko ca Ust-Luga. Ico kivuko cari kimaze guterwa n’ama-drone incuro zitari nke muri kahise.

    Ku ruhande rwa Ukraine, ingabo zayo zirwanira mu kirere zatangaje ko Uburusiya bwayirekuriyeko ama-drone 112 muri iryo joro, kandi ko 90 muri yo yasamburiwe mu kirere.

    Mu ntara ya Sumy, umugore w’imyaka 29 hamwe n’umwana wiwe w’umuhungu w’imyaka icenda bishwe mu gitero c’ama-drone cakubise inzu yabo mu gitondo.

    Hagati aho, igisirikare ca Lettonie catangaje ko indege z’intambara za OTAN/NATO cakoroye drone yinjiye mu kirere c’ico gihugu mw’ijoro ryakeye. Nta nsiguro zatanzwe kuri iyi drone canke igihugu yaturutsemwo.

  6. Abanya-Zambia bategereje ibyavuye mu matora mu gihe Perezida Hakainde Hichilema ahatanira manda ya kabiri

    Kubara amajwi birakomeje muri Zambia, nyuma y’amatora rusange yabaye ku wa kane, aho Perezida Hakainde Hichilema yashakaga kongera gutorerwa kuyobora igihugu muri manda ya kabiri y’imyaka itanu.

    Kugira ngo umukandida wiyamamariza kuba Perezida atsinde mu cyiciro cya mbere, agomba kubona amajwi arenga kimwe cya kabiri cy'abatoye. Niba ntawe ubigezeho, hategurwa icyiciro cya kabiri cy'amatora hagati y'abakandida bayoboye abandi.

    Umunsi w’amatora wabaye mu ituze, aho abantu benshi bagaragaye ku murongo bategereje gutora, nubwo hari ahantu hamwe habayeho gutinda. Abaturage barenga miliyoni umunani biyandikishije bari bafite amahirwe yo gutora Perezida, abagize Inteko Ishinga Amategeko ndetse n’abayobozi b’inzego z’ibanze.

    Aya matora yafatwaga nk’ikizamini ku izina rya Zambia nk’igihugu gifite demokarasi ihamye muri Afurika. Ni mu gihe, hari impungenge z’uko ubwisanzure bwa politiki buri kugabanuka.

    Ubushomeri n'izamuka ry'igiciro cy'ibicuruzwa n'imibereho ni byo bibazo by'ingenzi abaturage bagenderagaho bahitamo umukandida. Nubwo Hichilema ashimirwa uruhare yagize mu kuzamura ubukungu bw'igihugu, abaturage benshi bavuga ko imibereho yabo itaratera imbere.

    Abakandida 14 ni bo bari bahatanye, ariko benshi babonaga ko irushanwa rikomeye ryari hagati ya Perezida Hichilema n'umukandida utavuga rumwe na leta Brian Mundubile.

    Hashize umwaka urenga, uwahoze ari Perezida Edgar Lungu apfuye, ariko umurambo we uracyari muri Afurika y’Epfo, ukaba utarashyingurwa kubera amakimbirane hagati y’umuryango we na Perezida Hichilema. Ibyo byongereye amacakubiri ya politiki muri Zambia.

    Hichilema w’imyaka 64, yatsinze amatora ya 2021 nyuma yo kugerageza kuyatsinda inshuro eshanu. Yayatsinze ku nshuro ya gatandatu.

    Ubu yizeye ko gushyiraho imirimo mishya no guteza imbere cyane ibikorwa remezo bizamufasha gutsindira manda ya kabiri ari na yo ya nyuma.

    Aya matora kandi yafatwaga nk’igipimo cy’uko abaturage babona imikorere ya Hichilema mu bukungu bw’igihugu, cyane cyane ku bijyanye no kuvugurura uburyo umwenda wa Leta wishyurwamo, gukomeza agaciro k’ifaranga no kugabanya izamuka ry’ibiciro.

    Icyakora, umuryango mpuzamahanga Amnesty International wanenze leta ye uyishinja kugabanya uburenganzira n'ubwisanzure bw’abaturage mu gihe haburaga gato ngo amatora abe. Kugeza ubu, ubutegetsi bwa Zambia ntiburagira icyo bubivugaho.

    Izindi nkuru wasoma:

    Ayandi makuru yacu mushobora kuyakurikira kuri YouTube kuri BBC News Gahuza

  7. Amerika ivuga ko ishobora kuzibira ibivuko vya Irani ‘igihe kitazwi’

    Reta Zunze Ubumwe za Amerika zatangaje ejo ku wa kane ko zishobora kubandanya zizibiye uruja n’uruza ku bivuko vya Irani igihe kitazwi, kandi ko zizorushiriza kuyitera igitutu mu vy'ubutunzi.

    Ni mu gihe ibiganiro vyo guhagarika intambara ata kivamwo, igitoro kw’isi kikaba kitariko kirashika ku masoko uko bikenewe, kandi icuka kibi kikabandanya ciyongera mu karere.

    Umushikiranganji wa Amerika ajejwe kwivuna abansi, Pete Hegseth, yabwiye abanyamakuru ko igisirikare ca Amerika gifise ubushobozi bwo kugumiza amato y'intambara muri ako karere kugira ngo kibandanye kugota ibivuko vya Irani, ivyagize ingaruka mbi cane ku butunzi bw’iki gihugu.

    Mu rugendo yarimwo muri Panamam, yavuze ati: "Igisirikare kirwanira mu mazi ca Amerika gishobora kubandanya kizibiye uruja n’uruza rw’amato ku bivuko igihe cose bikenewe, kuko tuzokuranya amato mu buryo busanzwe, kandi bizoguma uko”.

    Umushikiranganji w’ikigega ca reta na we, Scott Bessent, avuga ko Amerika iriko itegura gufatira Iran izindi ngingo ruhasha zizomugaza cane ubutunzi bwayo.

    Mu gihe amasezerano y’agahengwe yo mu kwa gatandatu asa n'ayasambutse, Iran irondera gushira igitutu kuri Amerika mu kugenzura Umuhora wa Hormuz.

    Iran ntihigimanga mu kurasa amato agerageje guca muri iyi nzira kirumara yo mu mazi, aho hafi ica gatanu c'igitoro hamwe na gaze bizunguruka kw’isi vyaca muri iyo nzira imbere y’uko iyi ntambara itangura muri Ruhuhuma (2).

    Perezida Donald Trump wa Amerika ari ku gitsure mu gihugu ciwe, asabwa guhagarika iyi ntambara abanyagihugu ba Amerika baterekwa na gato, ibiciro vy'igitoro na vyo biri hejuru bikaba biriko bituma atakaza abanywanyi, ibi na vyo bikaba bishobora no gutuma umugambwe wiwe utakaza ubwiganze ufise mu nama nshingamateka na nkenguzamateka mu matora yo hagati muri manda ategekanijwe muri Munyonyo (11).

    Trump ntahengeshanya kuvuga ko igihugu ciwe ari co gifise mu minwe Umuhora wa Hormuz, ariko Irani na yo ivyamirira kure, ikavuga kandi ko udashobora kwugururwa gushika ivyo isaba bigiye mu ngiro. Muri ivyo harimwo ifutwa ry’ibihano vy'ubutunzi yafatiwe hamwe n’irekurwa ry’amatungo yayo yafashwe.

    Ayandi makuru ushobora gusoma:

    Ayandi makuru yacu mushobora kuyakurikira kuri YouTube kuri BBC News Gahuza

  8. Imvura idasanzwe yishe abantu umunani mu Buyapani

    Nibura abantu umunani bapfuye, mu burasirazuba bw’Ubuyapani, nyuma y’uko imvura nyinshi idasanzwe iguye mu ntara ya Chiba, hafi y’umurwa mukuru Tokyo.

    Abategetsi bavuze ko “iyo mvura itari yarigeze ibaho mbere”, yateye ibura ry’amashanyarazi mu ngo zirenga 20,000, mu gihe abagenzi bagera ku 7,000 na bo bagumye ku kibuga cy’indege cya Narita i Tokyo, kubera ihagarikwa rya gari ya moshi nyinshi zijya cyangwa ziva kuri icyo kibuga.

    Ku wa kane, abategetsi bo muri ako gace batanze umuburo wihutirwa wo ku rwego rwa gatanu, ari rwo rwego rwo hejuru cyane rwo kuburira abaturage. Mu gitondo cyo kuri uyu wa gatanu, uru rwego rwagabanyijwe rugirwa urwa kane, ariko abaturage bakomeje kuburirwa ko hakiri ibyago by’inkangu (landslides) no kwibasirwa n’imyuzure.

    Iyi mvura nyinshi, ije nyuma y’iyariherutse yari ivanze n’umuyaga yibasiye Ubuyapani n’ibihugu by’ibituranyi muri iki cyumweru. Abahanga mu by’iteganyagihe bavuga ko uyu mwaka ushobora kuzagaragaramo ibihe byinshi by'imvura ivanze n’umuyaga kurusha ibisanzwe.

    Ikigo cy’Ubuyapani gishinzwe iteganyagihe (Japan Meteorological Agency) cyavuze ko iyi mvura yatewe no guhura k'umwuka ushyushye kandi urimo ubuhehere winjiye mu burasirazuba bw’igihugu, ugahura n’umwuka ukonje wari uri hejuru, ibyateje imvura nyinshi.

    Biteganyijwe ko iyo mvura ikomeza kugwa kugeza ku mugoroba wo kuri uyu wa gatanu.

    Izindi nkuru wasoma:

    Ayandi makuru yacu mushobora kuyakurikira kuri YouTube kuri BBC News Gahuza

  9. Urubanza rwa Trump kuri Kaminuza ya Harvard rwateshejwe agaciro

    Umucamanza yatesheje agaciro urubanza rwari rwugurujwe n’ubutegetsi bwa Perezida Donald Trump, rwagiriza Kaminuza ya Harvard ko yananiwe guhangana n’ikibazo c’urwanko ku Bayahudi hamwe n’ivangura rikorerwa abanyeshure b’Abayahudi n’Abanya-Israel.

    Uyu mucamanza wo mu gisagara ca Boston yavuze ko urwo rubanza rutashoboye kwerekana mu buryo bwumvikana ko amategeko ya reta akingira uburenganzira bwa kiremwa-muntu yahonyanzwe.

    Si ubwa mbere Perezida Trump agirana amatati na kaminuza ya Harvard. Muri Nyakanga (9) umwaka uheze, uwundi mucamanza wa Amerika yaratesheje agaciro ingingo ya reta yo kugabanya imfashanyo irenga imiriyaridi zibiri z’amadolari yagenewe ubushakashatsi bw’iyo kaminuza.

    Vyaba ibiro vy’umukuru w’igihugu canke Kaminuza ya Harvard ubwayo, nta ruhande ruragira ico rubuvuzeko.

  10. Ubushakashatsi bushasha ku rucanco rwa malariya

    Abashakashatsi bo muri Australia bakoze uburyo bushasha bwo gukingira indwara ya malariya, bukaba bushobora gutuma muri kazoza, umubu uramutse ukuriye bica "vyongereza ahubwo ubudahangarwa bw’umubiri".

    Bakoresheje uruvange rw'umuti ruzibirira umugera mu gitigu (umwijima mu Kinyarwanda), ubwirinzi bw'umubiri bwongererezwa igihe kinini co kuwurwanya no kuwubuza kubandanya wiyongera.

    Hanyuma, iyo umuntu asubiriye kuribwa n'umubu ufise umugera wa malariya, ubudahangarwa bw'umubiri buca bukanguka ubwo nyene, umubiri ugashobora kubona vuba uno mugera no kuwica imbere y'uko uteza indwara.

    Mu bushakashatsi bwakorewe ku mbeba mu rwego rwo kugerageza, izi mbeba zagaragaje ubudahangarwa bukomeye cane bwo kwikingira malariya mu kiringo c’imyaka ibiri yose.

    Aba bashakashatsi bavuga ko hamwe wogeragerezwa ku bantu bikagaragara ko na bo nyene bashobora kugira ubudahangarwa nk’ubwo nyene, bwoba ari uburyo nyabwo bushobora kuvamwo urucanco rutanga ubudahangarwa bumara igihe kirekire.

    Ayandi makuru ushobora gusoma:

  11. Amerika ivuga ko ibihugu byinshi byafashije Ubushinwa kutishyura imisoro ya Trump

    Ku wa kane, ibiro bya Perezida wa Amerika (Maison Blanche/White House), yavuze ko ibihugu birenga 40 byafashije Ubushinwa kwirinda imisoro myinshi yashyizweho na Amerika, binyuze mu kunyuzamo ibicuruzwa byabwo mbere yo kugera ku isoko rya Amerika.

    Raporo yasohowe na White House ivuga ko ibihugu birimo Canada, Ubuhinde, Mexique, Ubuyapani na Koreya y'Epfo byafashije Ubushinwa kohereza ibicuruzwa muri Amerika binyuze mu nzira zituma byishyura imisoro mito kurusha iyagombaga kwishyurwa.

    Umujyanama wa White House mu by'ubucuruzi, Peter Navarro, yavuze ko ibyo byatumye Amerika ihomba miliyari z’amafaranga yagombaga kwinjiza kandi bigatuma Abanyamerika benshi batakaza akazi.

    Ku ruhande rw'Ubushinwa, Umuvugizi wa Ambasade yabwo i Washington, mu gusubiza ibibazo bya BBC, yavuze ko “intambara z'ubucuruzi zitagira uwuzitsindamo”, anavuga ko Ubushinwa budashyigikiye imisoro Amerika yashyizeho ndetse n’uko Amerika ikoresha ububasha bwa Leta mu guhana ibigo by’Ubushinwa.

    Uwo muvugizi yongeyeho ko ibikorwa cyangwa amasezerano by’igihugu kimwe bireba ibicuruzwa byanyujijwe mu kindi gihugu bitagomba kugira ingaruka mbi ku nyungu z’ibindi bihugu.

    BBC yagerageje kuvugisha Ambasade ya Canada, Ubuhinde, Mexique, Ubuyapani, Koreya y’Epfo ndetse n’ibindi bihugu by’ubucuruzi byavuzwe muri iyo raporo, kugira ngo bigire icyo bivuga kuri ibyo birego.

    Raporo ya White House ije mu gihe Amerika n’Ubushinwa bikomeje kutumvikana ku byerekeye ubucuruzi, aho ibihugu byombi byagiye bishyiraho ibihano n’amategeko abuza cyangwa agabanya ubucuruzi hagati yabyo, ikoranabuhanga, drones n’ibindi bicuruzwa byoherezwa mu mahanga. Ikindi kandi, itangajwe hasigaye ibyumweru bike ngo Perezida Donald Trump ahure na Perezida w’Ubushinwa Xi Jinping i Washington muri Nzeri (9).

    White House ivuga ko, hashingiwe ku mibare yatanzwe n’inzego za Leta n’abikorera, ibicuruzwa bifite agaciro kari hagati ya miliyari 30 na miliyari 300 z’amadolari bishobora kuba byaranyujijwe mu bihugu bifite imisoro mike. Amerika ivuga ko ubwo buryo ari ukwirinda imisoro, kandi ko yatangiye gukoresha ikoranabuhanga ry’ubwenge buhangano (AI) mu kumenya no gukurikirana ibyo bikorwa.

    Izindi nkuru wasoma:

    Ayandi makuru yacu mushobora kuyakurikira kuri YouTube kuri BBC News Gahuza

  12. Ubuzima buteje amakenga ku bwato bw’intambara bwa Amerika USS Abraham Lincoln inyuma y’imisi irenga 250

    Abashingamateka bo mu mugambwe w’Abademokarate muri Reta Zunze Ubumwe za Amerika berekanye amakenga akomeye ku buzima bw’abari mu bwato bw’intambara, SS Abraham Lincoln, bumaze igihe kirekire buri mu Buseruko bwo Hagati.

    Ku bwabo, amakuru avuga ibura ry'ibikoresho n'ibifungurwa, imihora y'amazi yononekaye hamwe n'izindi ngorane ziri ku bwato USS Abraham Lincoln ari ibintu bidashobora kwihanganirwa na gato.

    Berekana kandi ko ingabo zirushe birenze urugero kandi ko zacitse intege bikomeye, aho amakuru avuga ko bamwe mu basirikare bo bagerageje kwita mu mazi bavuye kuri ubwo bwato.

    Ariko reta yoyo siko ibibona. Umushikiranganji wa Amerika ajejwe kwivuna abansi, Pete Hegseth, avuga ko ibi bivugwa ku bwato Abraham Lincoln ari “ikinyoma kitagira uko kingana”.

    Ubu bwato bumaze amezi icenda mu nyanja mu Buseruko bwo Hagati, bukaba bufise abasirikare baharurwa mu bihumbi bitanu.

    Ayandi makuru ushobora gusoma:

  13. Abanyapalestina bategetswe kuva mu ngo zabo mu gikorwa cyo kwirukana abisiraheli bahagose

    Imiryango igera kuri 12 y’Abanyapalestina ituye mu gace ka West Bank kigaruriwe na Israel, yasabwe kuva mu ngo no mu mitungo yayo mu gihe ingabo za Israel zari mu bikorwa byo kwirukana abisiraheli bari barigaruriye ako gace.

    Kuva ku cyumweru, abo bisiraheli bari bagose imiryango yari ituye mu ngo eshatu aho babakuriyeho amashanyarazi n’amazi.

    Umuvugizi wa Israel yabwiye BBC ko ibyo bikorwa byakozwe n'abo bisiraheli ari "ibiteye isoni kandi bitemewe", yongeraho ko leta izakora iperereza kandi igata muri yombi ababigizemo uruhare.

    Muri Qusra, imiryango yari ituye mu nzu zari zigoswe yari yasabwe kuzivamo ku wa Kane, nk’uko abaturage babwiye BBC. Nyuma yo gusohorwa, bamwe bahungiye mu nzu ya gatatu.

    Si abo gusa, kuko no mu bindi bice by'umudugudu wa Qusra, indi miryango 11 yari ituye mu ngo zitandukanye na yo yasabwe n’ingabo kuva mu mazu yayo.

    Amashusho yakwirakwijwe mu ijoro ryo ku wa gatatu rishyira ku wa kane yagaragazaga imodoka nyinshi z'inzego z'umutekano za Israel, zirimo na bulldozer( imashini ikoreshwa mu gusenya cyangwa gukuraho ibintu).

    Andi mashusho yafashwe ku manywa yagaragaje umurongo muremure w'ingabo n'abashinzwe umutekano ba Israel bari mu muhanda ugana muri uwo mudugudu w'Abanyapalestina.

    Ingabo za Israel (IDF) zatangaje ko “zasenye ibirindiro bibiri byubatswe mu buryo butemewe n’amategeko,” byari byarubatswe n’abisiraheli bari barigaruriye ako gace.

    Nyuma y'amasaha agera kuri 10, imiryango imwe yemerewe gusubira mu ngo zayo. Icyakora, bavuga ko yasanzemo ibintu byinshi byatatanijwe.

    Umwe mu baturage yabwiye BBC ko abasirikare bajugunye ibiribwa byose byari muri firigo, ndetse ndetse bakamwiba amafaranga angana na 1,500 cy’amadolari ya Amerika (hafi miliyoni 2 z’amafaranga y’u Rwanda).

    BBC yabajije IDF kuri ibyo birego, ariko ntiyagira icyo ibitangazaho.

    Izindi nkuru wasoma:

    Ayandi makuru yacu mushobora kuyakurikira kuri YouTube kuri BBC News Gahuza

  14. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'ikibiriraho.